Skip to content

Digitalni euro u pripremi: što to znači za korisnike kriptoimovine?

Stanje projekta, glavna obilježja i razlike u odnosu na kriptoimovinu

Eurosustav je 15. rujna 2026. objavio poziv trgovcima u europodručju koji prodaju putem interneta i mobilnih aplikacija da sudjeluju u pilot projektu digitalnog eura. Eurosustav čine Europska središnja banka (ECB) i nacionalne središnje banke država europodručja. Prijave su bile otvorene do 27. listopada 2026., a pilot u trajanju od 12 mjeseci trebao bi početi u drugoj polovici 2027.

Digitalni euro zamišljen je kao digitalni oblik novca središnje banke, uz gotovinu. Odluku o njegovu izdavanju ECB može donijeti tek nakon donošenja uredbe EU-a o digitalnom euru. U nastavku objašnjavamo gdje je projekt danas, kako bi digitalni euro trebao funkcionirati i po čemu bi se razlikovao od stablecoina i kriptoimovine.

Izvor: cointelegraph

Gdje je projekt danas

Europska komisija predložila je uredbu o digitalnom euru 28. lipnja 2023. Vijeće EU-a usvojilo je pregovaračko stajalište 19. prosinca 2025., a Europski parlament potvrdio je svoj pregovarački mandat 9. srpnja 2026., nakon čega su započeli trijalozi. Prema ECB-u, Eurosustav očekuje da pregovori budu završeni i uredba donesena do kraja 2026.

ECB navodi da Eurosustav želi biti spreman za moguće prvo izdavanje digitalnog eura tijekom 2029., uz pretpostavku da uredba bude donesena tijekom 2026., pa to nije zajamčen datum. Upravno vijeće ECB-a odluku o izdavanju i njegovu datumu neće donijeti prije donošenja uredbe. Parlament u svom stajalištu traži i razdoblje uvođenja od najmanje 24 mjeseca nakon odobrenja izdavanja.

Izvor: cointelegraph

Pilot projekt od 2027.

ECB je 14. srpnja 2026. objavio da je od više od 50 prijava odabrao 36 pružatelja platnih usluga za pilot, među kojima su Corvus Pay d.o.o. i Raiffeisenbank Austria d.d., koji su se prijavili iz Hrvatske. Na popisu je zasebno i austrijski Raiffeisen Bank International AG. Pilot će se provoditi u ECB-u i 19 nacionalnih središnjih banaka, uključujući Hrvatsku narodnu banku.

Plaćanja u pilotu obavljat će zaposlenici ECB-a i nacionalnih središnjih banaka međusobno, te kod odabranih trgovaca poput kafeterija, restorana i internetskih trgovina. Koristit će se beta verzija digitalnog eura, koja je funkcionalno i tehnički bliska rješenju predviđenom nacrtom uredbe, ali nema status zakonskog sredstva plaćanja.

Izvor: cointelegraph

Limiti, kamate i naknade

Prema ECB-u, korisnici bi mogli držati samo ograničen iznos digitalnog eura, kako bi se spriječio prevelik odljev depozita iz banaka, a na digitalni euro ne bi se plaćale kamate. MiCA slično zabranjuje izdavateljima i pružateljima usluga isplatu kamata na tokene e-novca i tokene vezane uz imovinu. Račun digitalnog eura mogao bi se povezati s bankovnim računom, pa bi se plaćanja iznad limita odmah pokrivala s tog računa, ako na njemu ima dovoljno sredstava, a primljeni iznosi iznad limita prebacivali na njega.

Iznos limita još nije određen. ECB je, na zahtjev zakonodavaca, analizirao učinke hipotetskih limita do 3.000 eura po osobi. Prema stajalištu Vijeća, limite bi određivao ECB unutar gornje granice koju utvrđuje Vijeće, a prema stajalištu Parlamenta gornju bi granicu na temelju preporuke ECB-a određivala Europska komisija, u oba slučaja uz preispitivanje najmanje svake dvije godine.

Osnovno korištenje digitalnog eura bilo bi besplatno za fizičke osobe, a pružatelji usluga mogli bi naplaćivati dodatne usluge. I Vijeće i Parlament predviđaju ograničenje naknada koje plaćaju trgovci, a Parlament predlaže da offline plaćanja budu potpuno bez naknade.

Izvor: cointelegraph

Privatnost i programabilnost

Prema ECB-u, offline plaćanja nudila bi razinu privatnosti sličnu gotovini, pa bi osobne podatke o transakciji znali samo platitelj i primatelj. Provjere radi sprječavanja pranja novca pružatelj usluga obavljao bi pri punjenju i pražnjenju računa. Kod online plaćanja Eurosustav ne bi mogao identificirati korisnike, dok bi ih pružatelji usluga identificirali radi provjera protiv pranja novca, kao i danas kod bankovnih računa. Prema ECB-u, Eurosustav ni kod online ni kod offline plaćanja ne bi mogao izravno povezati transakcije s konkretnim osobama.

ECB i Komisija navode da digitalni euro ne bi bio programabilni novac, odnosno njegova se upotreba ne bi mogla ograničiti na određenu namjenu, mjesto ili primatelja, ali bi omogućavao uvjetna plaćanja, primjerice plaćanje po isporuci. Prema ECB-u, digitalni euro ne bi se temeljio na tehnologiji distribuiranog zapisa (DLT), nego bi radio na centraliziranoj platformi za namiru Eurosustava, uz primjenu nekih načela dizajna preuzetih iz DLT-a.

Izvor: cointelegraph

Što to znači za korisnike kriptoimovine

Prema ECB-u, digitalni euro bio bi novac središnje banke koji izdaje i za koji jamči Eurosustav, pa bi jedan digitalni euro uvijek vrijedio jedan euro. Stablecoine, kako navodi ECB, izdaju privatne tvrtke i njihova stabilnost ovisi o tome kako upravljaju pričuvama. MiCA za regulirane stablecoine propisuje pričuve i pravo na otkup, ali za njih ne jamči središnja banka. Cijene kriptoimovine poput Bitcoina i Ethera mogu se naglo mijenjati. Digitalni euro ne bi bio kriptoimovina, nego još jedan oblik eura, uz gotovinu i postojeća privatna rješenja plaćanja.

Komisija je u prijedlogu iz 2023. kao dio konteksta navela digitalne valute središnjih banaka izvan EU-a i stablecoine koji nisu denominirani u euru, a koji bi pri široj upotrebi mogli istisnuti plaćanja u euru. Prema istom prijedlogu, digitalni euro trebao bi moći odgovoriti i na buduće potrebe, poput plaćanja između strojeva i plaćanja na decentraliziranom internetu (web3).

Europski sustav središnjih banaka (ESSB) u rujnu 2026., u odgovoru na savjetovanje o reviziji MiCA-e, ocijenio je da je dodatna korist tokena e-novca za domaća plaćanja ograničenija jer u EU već postoje instant SEPA plaćanja, a očekuje se i digitalni euro. Do donošenja uredbe i odluke ECB-a o izdavanju, digitalni euro ostaje projekt u pripremi, a pilot planiran za drugu polovicu 2027. služit će za testiranje njegovih funkcionalnosti.

Napomena:  Ovaj članak služi isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja financijski, investicijski, porezni niti pravni savjet. Kriptovalute nose rizik gubitka vrijednosti. Korisnici bi prije donošenja bilo kakvih odluka trebali samostalno procijeniti rizike povezane s kriptoimovinom.

Pregled Privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji. Za više detalja pogledajte pravna pitanja.