Rasprava o digitalnom dolaru
Velike banke godinama su tražile stroža pravila za stablecoine. Upozoravale su na rizike privatno izdanih digitalnih dolara koji posluju izvan tradicionalnog bankarskog sustava te su zagovarale strože regulatorne zahtjeve, obvezne rezerve i jače mjere za sprječavanje pranja novca.
No, kako se u SADu približava donošenje novih zakona o stablecoinima, dio banaka suočava se s novom situacijom. Stablecoini koji posluju u skladu s regulatornim pravilima mogli bi predstavljati alternativu određenim bankovnim uslugama.
Jedno od glavnih pitanja u nacrtu američkog zakona CLARITY Act odnosi se na to smiju li korisnici stablecoina ostvarivati prinose koji bi funkcionirali slično kamatama. Upravo oko toga vodi se velik dio rasprave.
U pozadini cijele priče nalazi se puno šire pitanje. Tko će u budućnosti imati veću ulogu u sustavu digitalnog novca i plaćanja, tradicionalne banke ili izdavatelji stablecoina?
Izvor: cointelegraph
Zašto su banke u početku podržavale regulaciju stablecoina?
Banke nisu podržavale regulaciju samo zato što su bile protiv nove tehnologije. Njihova glavna briga bila je to što su stablecoini stvarali alternativni financijski sustav koji nije podlijegao istim pravilima kao tradicionalne banke.
Stablecoini poput USDt i USDC danas imaju važnu ulogu u trgovanju kriptovalutama, međunarodnim transferima i decentraliziranim financijama. Njihova ukupna tržišna kapitalizacija narasla je do razine koja se može usporediti s bilancom pojedinih srednje velikih banaka.
Iz perspektive banaka pojavilo se nekoliko ključnih pitanja. Jesu li rezerve koje podupiru stablecoine zaista dovoljne? Mogu li stablecoini izazvati naglo povlačenje sredstava u digitalnom obliku? Pridržavaju li se izdavatelji pravila za sprječavanje pranja novca? I može li se razviti oblik financijskog sustava koji posluje izvan uobičajenog regulatornog okvira?
Zbog toga su banke zagovarale pravila koja bi stablecoine približila standardima koji vrijede za financijske institucije. To uključuje redovite revizije, licenciranje i ograničenja za aktivnosti koje nose veći rizik.
Istovremeno, mnoge banke u tome su vidjele i poslovnu priliku. Očekivale su da bi mogle upravljati rezervama stablecoina, pružati skrbničke usluge, surađivati s izdavateljima ili čak izdavati vlastite stablecoine putem reguliranih podružnica. U toj fazi stablecoini su se više promatrali kao nova financijska infrastruktura nego kao izravna konkurencija bankama.
Izvor: cointelegraph
Zašto banke brinu prinosi na stablecoine?
Rasprava se dodatno promijenila kada se počelo govoriti o mogućnosti da vlasnici stablecoina ostvaruju prinose slične kamatama. U tom slučaju stablecoini više ne bi služili samo za plaćanja i transfere, već bi mogli postati alternativa klasičnim štednim računima. To bi moglo potaknuti dio korisnika da veći dio sredstava drži na kripto platformama umjesto u bankama.
Takav scenarij zabrinjava banke jer su depoziti jedan od njihovih glavnih izvora financiranja. Na temelju tih sredstava banke odobravaju kredite, financiraju stambene zajmove, poslovanje tvrtki i druge svakodnevne aktivnosti. Ako bi značajan dio depozita završio u stablecoinima, troškovi financiranja banaka mogli bi porasti.
Zbog toga se dio bankarskog sektora protivi prijedlozima koji bi izdavateljima stablecoina ili kripto platformama omogućili isplatu prinosa koji funkcioniraju slično kamatama, izvan uobičajenog regulatornog okvira za banke.
Rasprava zato više nije usmjerena samo na regulaciju kriptovaluta. Sve više se vodi oko pitanja tko će u budućnosti imati pravo nuditi digitalne dolare uz mogućnost ostvarivanja prinosa.
Izvor: cointelegraph
Banke tvrde da bi stablecoini mogli utjecati na kreditiranje
Bankarske udruge svoje primjedbe uglavnom predstavljaju kao pitanje stabilnosti financijskog sustava, a ne isključivo zaštite vlastitog poslovanja. Ističu da su depoziti građana i tvrtki važni jer omogućuju bankama financiranje kredita u cijelom gospodarstvu.
Ako bi se dio tih sredstava preselio u stablecoine, banke bi mogle raspolagati s manje kapitala za odobravanje stambenih kredita, financiranje malih poduzeća, poljoprivrede i potrošačkih kredita. Najveći pritisak mogao bi osjetiti regionalni i manji bankarski sektor, koji se u velikoj mjeri oslanja na lokalne depozite.
Iz perspektive banaka, stablecoini koji korisnicima nude prinose mogli bi privući sredstva iz tradicionalnog bankarskog sustava u modele koji ne podliježu istim pravilima o kapitalu i likvidnosti.
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost zaobilaženja pravila. Čak i ako izdavateljima stablecoina ne bude dopuštena izravna isplata prinosa, kripto platforme i dalje bi mogle ponuditi različite programe nagrađivanja ili druge pogodnosti povezane s držanjem stablecoina. Bankarske udruge smatraju da bi takvi modeli mogli biti u suprotnosti s ciljem regulatornih pravila te da bi stablecoini prije svega trebali služiti za plaćanja i transfere, a ne kao zamjena za štedne račune.
Izvor: cointelegraph
Kako bi regulacija mogla ubrzati razvoj stablecoina?
Banke su tražile stroži nadzor stablecoina kako bi se smanjili potencijalni rizici za financijski sustav. Međutim, jasnija pravila mogla bi imati i suprotan učinak jer bi stablecoinima mogla dati veću prihvaćenost među financijskim institucijama, tvrtkama i širim krugom korisnika.
Jasno definirani propisi obično smanjuju neizvjesnost za različite sudionike na tržištu, uključujući financijske institucije, pružatelje platnih usluga, trgovce, fintech tvrtke i velike korporacije. Kada postoje jasnija pravila poslovanja, više tvrtki moglo bi biti spremno koristiti stablecoine u svakodnevnim transakcijama.
Tu se pojavljuje određeni paradoks. Banke su tražile regulaciju kako bi ograničile moguće rizike koje stablecoini predstavljaju, ali ista ta regulacija mogla bi povećati njihovu prihvaćenost i pretvoriti ih u još ozbiljniju konkurenciju tradicionalnim financijskim uslugama.
Drugim riječima, bankarski sektor možda je djelomično ubrzao uključivanje digitalnih dolara u tradicionalni financijski sustav upravo kroz zahtjeve za jasnijim pravilima.
Izvor: cointelegraph
Što korisnici stablecoina trebaju znati?
Ova rasprava važna je i za korisnike jer će utjecati na to kakve će opcije za digitalni novac biti dostupne u budućnosti.
Stablecoini donose određene mogućnosti poput brzih transfera, korištenja u globalnim transakcijama, povezivanja s blockchain aplikacijama itd. Međutim, oni nisu isto što i klasični bankovni depoziti.
Postoji nekoliko važnih razlika:
- sredstva u stablecoinima uglavnom nisu pokrivena osiguranjem depozita poput onog koje pruža FDIC u SADu
• izdavatelji stablecoina u određenim situacijama mogu ograničiti ili zamrznuti pojedine adrese
• proces otkupa stablecoina može se razlikovati ovisno o izdavatelju
• način upravljanja rezervama razlikuje se između različitih stablecoina
Zbog toga stablecoine treba promatrati kao posebnu vrstu digitalne imovine koja ima drugačija pravila funkcioniranja u odnosu na bankovne račune. Iako su dizajnirani tako da prate vrijednost dolara, način korištenja, upravljanja rezervama i mogući rizici razlikuju se od tradicionalnih financijskih proizvoda.
Izvor: cointelegraph
Borba oko budućnosti digitalnog novca
Rasprava o stablecoinima više nije samo pitanje tehničkih pravila za kriptovalute. Ona se sve više pretvara u širu raspravu o tome tko će oblikovati buduću financijsku infrastrukturu.
Banke su desetljećima imale ključnu ulogu u upravljanju depozitima, plaćanjima i prijenosom novca jer su za te aktivnosti tradicionalno bile potrebne velike centralizirane institucije. Stablecoini temeljeni na blockchain tehnologiji predstavljaju drukčiji model prijenosa vrijednosti jer omogućuju brze digitalne transfere preko globalnih mreža bez oslanjanja na klasične bankarske kanale.
Banke su u početku podržavale regulaciju stablecoina kako bi se uveo jasniji nadzor i kontrola nad njihovim korištenjem. Međutim, sada se suočavaju s mogućnošću da ista ta pravila pomognu stablecoinima da postanu šire prihvaćen oblik digitalnog novca.
Zbog toga je rasprava postala sve intenzivnija. Jedno od ključnih pitanja u aktualnim raspravama jest hoće li stablecoini ostati ograničeni na određene oblike plaćanja ili će pronaći širu primjenu.