Satoshijevo vlasništvo
Bitcoin je nastao 2009. godine. Stvorio ga je Satoshi Nakamoto, osoba ili grupa čiji identitet do danas nije poznat.
U razdoblju od 2009. do 2011. Satoshi je rudario između 1,1 i 1,5 milijuna BTC-a. U to vrijeme mining je bio jednostavan, konkurencije gotovo da nije bilo, a sve se moglo raditi na običnom CPU-u. Danas ta količina vrijedi više od 100 milijardi dolara i nijedan od tih coina nikada nije pomaknut.
Ti BTC-ovi nastali su u ranim danima mreže, kad su hashrate i težina rudarenja bili zanemarivi u usporedbi s današnjim razinama. Upravo zato se Satoshijevi walleti lako prepoznaju po obrascu rudarenja iz tog perioda.
Njegova dugogodišnja tišina potaknula je razne teorije. Jedni misle da su privatni ključevi izgubljeni. Drugi vjeruju da je odluka namjerna, kako bi se izbjegao utjecaj na tržište ili ostalo dosljedno ideji decentraliziranog Bitcoina bez “vođe”.
Ako bi se ti BTC-ovi ikad pomaknuli, tržište bi to odmah osjetilo. Cijena, sentiment i povjerenje investitora bili bi pod pritiskom. To što su coini i dalje netaknuti često se navodi kao dokaz da Bitcoin funkcionira neovisno o svom tvorcu.
Zanimljivost:
Prvi Bitcoin blok, tzv. genesis block, izrudaren je 3. siječnja 2009. U njegov kod Satoshi je ubacio poruku iz naslova tadašnjeg izdanja The Timesa o spašavanju banaka. Time je jasno dao do znanja zašto Bitcoin postoji, kao alternativa klasičnom financijskom sustavu.
Izvor: cointelegraph
Kad bi se ovi Bitcoini mogli pomaknuti?
Satoshijeva Bitcoin zaliha, procijenjena na između 1,1 i 1,5 milijuna BTC-a, stoji netaknuta još od razdoblja 2009.–2011. Ta potpuna neaktivnost godinama potiče rasprave o tome što bi uopće moglo biti okidač za pomicanje tih coina.
Jedan mogući razlog su osobne potrebe. Ako je Satoshi još živ ili ako netko drugi ima pristup privatnim ključevima, mogla bi se pojaviti potreba za kapitalom. To ne bi nužno značilo prodaju svega, već manji dio, primjerice za financiranje projekta ili prijenos imovine nasljednicima.
Drugi scenarij vezan je uz ideologiju. Pomicanje coina moglo bi biti namjerna poruka tržištu. Bilo kao podsjetnik da Bitcoin nema centralnu figuru, bilo kao potez koji bi testirao reakciju tržišta i infrastrukture.
Postoji i mogućnost da su privatni ključevi neko vrijeme bili izgubljeni. Ako bi se ikada ponovno pronašli, ti BTC-ovi bi iznenada postali dostupni, bez ikakve prethodne najave.
Vanjski pritisci također se često spominju. To mogu biti pravni zahtjevi, regulatorni postupci ili naprednija blockchain forenzika. U ekstremnom slučaju, sigurnosni incident ili hak mogao bi prisilno pokrenuti sredstva.
Na kraju, ostaje i pitanje kontrole. Nije jasno je li Satoshi uopće živ niti tko danas ima pristup ključevima. Ta neizvjesnost samo dodatno hrani misterij oko najvećeg neaktivnog walleta u crypto povijesti.
Zanimljivost:
Prva stvarna kupnja Bitcoinom dogodila se 22. svibnja 2010. Programer Laszlo Hanyecz platio je 10.000 BTC za dvije pizze. Taj dan se danas obilježava kao Bitcoin Pizza Day.
Izvor: cointelegraph
Utjecaj na tržište ako se Bitcoin pomakne
Bilo kakvo pomicanje Satoshijevih Bitcoina imalo bi trenutan utjecaj na tržište. Prva reakcija vrlo vjerojatno bila bi panika. Trgovci bi krenuli prodavati, cijena bi naglo oscilirala, a volatilnost bi skočila u vrlo kratkom roku.
Slične situacije već smo vidjeli u prošlosti. Kad su krenule isplate vezane uz Mt. Gox, tržište je reagiralo padom cijene. Razlog nije bio samo stvarni priljev coina, nego strah od povećane ponude i neizvjesnost oko toga koliko će BTC-a završiti na burzama.
Nakon kolapsa Mt. Goxa 2014. godine, povjerenici su upravljali stotinama tisuća BTC-a. Svaki put kad bi dio tih sredstava bio prodan ili raspodijeljen vjerovnicima, tržište bi kratkoročno reagiralo negativno.
Dugoročno gledano, pomicanje Satoshijevog stash-a moglo bi narušiti imidž Bitcoina. Dio investitora mogao bi to protumačiti kao gubitak povjerenja samog tvorca, što bi otvorilo pitanja o Bitcoinu kao dugoročnom store of value. To bi posebno zabrinulo institucije poput banaka i hedge fondova, koje ionako pažljivo upravljaju rizikom.
S druge strane, nije isključeno ni pozitivno tumačenje. Ako bi se sve odradilo transparentno i u skladu s idejom decentralizacije, tržište bi to moglo doživjeti kao znak zrelosti mreže. U svakom slučaju, crypto zajednica bi detaljno analizirala svaki potez, od prvog tx-a do krajnje namjene tih coina.
Izvor: cointelegraph
Ekonomski i socijalni utjecaj
Pomicanje Satoshijevih Bitcoina imalo bi posljedice koje nadilaze samo tržišnu cijenu. Utjecaj bi se osjetio i na ekonomskoj i na društvenoj razini.
Prije svega, došlo bi do preraspodjele bogatstva. Ako bi se dio tog BTC-a prodao ili usmjerio dalje, radilo bi se o ogromnoj količini kapitala. Taj novac mogao bi završiti u novim projektima, fondovima, donacijama ili inicijativama koje danas nemaju pristup takvim resursima. U određenim regijama to bi moglo imati stvaran, mjerljiv učinak.
Regulatorni pritisak gotovo sigurno bi se pojačao. Vlade i porezne institucije pažljivo bi pratile svaki veći tx. Moguće su strože kontrole, posebno oko porijekla sredstava, oporezivanja i sprječavanja ilegalnih aktivnosti. To bi moglo usporiti ili preusmjeriti tempo globalne crypto adopcije.
Unutar same crypto zajednice reakcije bi bile podijeljene. Bitcoin maksimalisti vjerojatno bi tvrdili da mreža funkcionira bez obzira na poteze svog tvorca. Skeptici bi, s druge strane, pomicanje coina koristili kao argument protiv Bitcoina, tvrdeći da takav događaj pokazuje ranjivost sustava.
Postoji i scenarij u kojem se sredstva koriste za financiranje projekata ili humanitarnih inicijativa. Ako bi motiv bio jasan i konstruktivan, to bi moglo pozitivno utjecati na Satoshijevo nasljeđe. No čak i tada, neizvjesnost oko stvarne namjere dodatno bi potaknula rasprave o ulozi Bitcoina u društvu i njegovom mjestu u globalnom ekonomskom sustavu.
Zanimljivost:
Unatoč godinama analiza i nagađanja, identitet Satoshija Nakamota i dalje je nepoznat. Povukao se s online foruma 2010. godine i iza sebe ostavio oko 1,1 milijun BTC-a koji od tada nisu pomaknuti.
Izvor: cointelegraph
Spekulacije o mogućim scenarijima
Satoshijev Bitcoin stash već godinama je izvor nagađanja. Ako se ti coini ikada pomaknu, scenariji koje tržište zamišlja idu od relativno mirnih do vrlo destruktivnih.
Jedna mogućnost je spor i transparentan prijenos. U tom slučaju BTC bi se pomicao u malim količinama, bez naglih skokova ponude. Takav pristup vjerojatno bi smirio tržište i pokazao da postoji povjerenje u Bitcoin i dalje. Institucionalni investitori bi to lakše probavili jer ne bi došlo do šoka.
Drugi, puno agresivniji scenarij je nagla prodaja velike količine Bitcoina. Takav potez bi preplavio tržište, srušio cijenu i ozbiljno narušio povjerenje. Posljedica bi mogao biti dugotrajan bear market, uz povećanu nesigurnost i pad interesa šire javnosti.
Treća opcija je da se ne dogodi ništa. Coini ostaju tamo gdje jesu, a tržište nastavlja funkcionirati kao i dosad. Misterij ostaje živ, rasprave se nastavljaju, ali bez stvarnog utjecaja na cijenu i adopciju.
Najdramatičniji scenarij uključuje pomicanje coina uz otkrivanje identiteta. Time bi se doslovno prepisala povijest crypta. Takav potez mogao bi ojačati legitimitet Bitcoina, ali bi istovremeno gotovo sigurno privukao dodatnu pažnju regulatora i otvorio nova pravna pitanja.
U stvarnosti, tržište pažljivo prati svaki stari wallet i svaki neobičan tx. Dok god su ti coini nepomični, sve ostaje u domeni spekulacija.
