Kvantna tehnologija
Kvantna tehnologija omogućuje obradu nevjerojatnih količina podataka i rješavanje složenih problema u svega nekoliko sekundi, zadataka za koje bi klasičnim računalima trebala desetljeća. Nastala je početkom 20. stoljeća iz kvantne mehanike, grane fizike koja proučava ponašanje materije i energije na mikroskopskoj razini, poput atoma i subatomskih čestica. Danas se koristi u mnogim modernim tehnologijama, od lasera i MRI uređaja do kvantnih računala koja mogu biti i do 300.000 puta brža od današnjih. Googleov novi kvantni čip Willow dodatno skraćuje vrijeme obrade podataka i potencijalno bi mogao pružiti hakerima alate za razbijanje algoritama koji štite Bitcoin i druge kriptovalute.
Iako stručnjaci poput Adama Backa i Michaela Saylora tvrde da kvantne prijetnje Bitcoinu još nisu realne, jer zahtijevaju izuzetno napredan hardver koji je godinama daleko od primjene, razvoj kvantnih računala napreduje ubrzano. Bitcoin još nije u potpunosti kvantno siguran, no zajednica već radi na rješenjima koja bi ojačala mrežu i zaštitila je od mogućeg probijanja enkripcije. Zasad kvantni rizici ostaju više teorijski nego stvarni, ali dovoljno važni da zaslužuju pažnju.
Zanimljivost: Albert Einstein postavio je temelje kvantne mehanike svojim radom na fotoelektričnom efektu, za koji je i osvojio Nobelovu nagradu, a ne za teoriju relativnosti, kako mnogi misle.
Izvor: cointelegraph
Kako bi kvantna tehnologija mogla probiti Bitcoin novčanike
Kvantna računala mogla bi značajno utjecati na Bitcoin jer imaju potencijal ugroziti samu kriptografiju koja štiti njegovu mrežu. Tema odnosa između kvantnog računalstva i Bitcoina već godinama izaziva rasprave, s razlogom. Ako kvantna tehnologija postane dovoljno moćna, mogla bi iskoristiti ranjivosti u asimetričnoj kriptografiji koja osigurava Bitcoin novčanike i potencijalno ih probiti. Posebno je ranjiv ECDSA algoritam, sustav koji se koristi za generiranje para privatnog i javnog ključa. Njegova sigurnost temelji se na takozvanom problemu diskretnog logaritma eliptičke krivulje, koji je za klasična računala gotovo nemoguće riješiti.
Pravi rizik nastaje ako kvantno računalo uspije iz javnog ključa izračunati privatni. Budući da privatni ključ daje potpuni pristup sredstvima, njegova kompromitacija znači gubitak Bitcoina. Matematičar Peter Shor još je 1994. razvio kvantni algoritam koji može probiti sigurnost asimetrične kriptografije. Dok bi tradicionalnim računalima za to trebali golemi resursi i vrijeme, Shorov algoritam mogao bi proces znatno ubrzati. Kad bi netko s dovoljno snažnim kvantnim računalom iskoristio taj algoritam, mogao bi iz javnog ključa izračunati privatni i lažirati digitalne potpise transakcija.
Ovakva mogućnost još nije realna prijetnja jer su kvantna računala trenutno daleko od potrebne snage. Stručnjaci, uključujući Michaela Saylora, smatraju da će proći desetljeća prije nego što kvantna računala dosegnu sposobnost razbijanja ECDSA algoritma. Ipak, vlasnici Bitcoina trebali bi biti svjesni da bi novčanici s višekratno korištenim javnim ključevima ili starim adresama mogli biti najugroženiji kada kvantna tehnologija napreduje.
Zanimljivost: Napredak kvantnih računala mjeri se prema broju kubita, osnovnih jedinica kvantnih informacija. Današnja najmoćnija kvantna računala raspolažu između 100 i 1.000 kubita, dok bi za razbijanje Bitcoinove sigurnosti bilo potrebno između 13 i čak 300 milijuna kubita.
Izvor: cointelegraph
Mogu li kvantna računala vratiti izgubljeni Bitcoin?
Procjenjuje se da je između 2,3 i 3,7 milijuna Bitcoina trajno izgubljeno, što čini oko 11 do 18 posto ukupne fiksne ponude od 21 milijun. Ako kvantna tehnologija jednog dana omogući povratak tih izgubljenih novčanika u opticaj, mogla bi značajno promijeniti tržišnu dinamiku. Dovoljno je pomisliti na kovanice koje pripadaju samom Satoshiju Nakamotu, kojih ima oko milijun. Kad bi kvantno računalo uspjelo probiti enkripciju njegovog novčanika i pustiti te Bitcoine u cirkulaciju, posljedice bi mogle izazvati velike potrese na tržištu.
Kvantna računala teoretski bi mogla vratiti izgubljene Bitcoine razbijanjem kriptografskih ključeva koji štite novčanike čiji su privatni ključevi izgubljeni ili nedostupni. Takvi su novčanici često među najstarijima i koriste rani pay-to-public-key (P2PK) format koji nikada nije ažuriran. Budući da ih nitko više ne održava, ti su novčanici posebno ranjivi. Napredak kvantne tehnologije jednog bi dana mogao iskoristiti te slabosti i otključati dugo uspavane adrese.
U svibnju 2025. globalni investicijski div BlackRock u svom je izvješću za iShares Bitcoin Trust (IBIT) upozorio da kvantno računalstvo predstavlja ozbiljan dugoročni rizik za Bitcoinovu sigurnost jer bi moglo razbiti postojeće kriptografske obrambene mehanizme.
Povrat izgubljenih Bitcoina otvara i niz etičkih i ekonomskih pitanja. Uvođenje tih kovanica natrag u opticaj moglo bi narušiti osnovnu karakteristiku Bitcoina, njegovu ograničenu ponudu, čime bi se mogla promijeniti i njegova tržišna vrijednost. Neki stručnjaci, poput Jamesona Loppa, smatraju da bi izgubljene kovanice trebalo trajno uništiti kako bi se očuvala mreža i njezin integritet, dok drugi predlažu njihovu preraspodjelu kao način za ravnotežu bogatstva.
Izvor: cointelegraph
Što možete učiniti da zaštite svoj Bitcoin?
Zaštita vašeg Bitcoina počinje smanjenjem izloženosti javnog ključa. Iako se kvantne prijetnje još uvijek čine dalekima, važno je primjenjivati dobre sigurnosne prakse jer su prijevare i krađe u kriptu stalna opasnost. Phishing napadi i dalje su među najčešćim oblicima prijevara, a sve se češće pojavljuje i takozvana „zero-value“ prijevara, kod koje napadači ubacuju lažnu adresu u povijest transakcija napadnutog novčanika. Kada korisnik započne novu transakciju, lako može slučajno odabrati pogrešnu adresu iz povijesti, bez potrebe da itko kompromitira njegov privatni ključ.
Oko 25 posto svih Bitcoina pohranjeno je na adresama koje koriste pay-to-public-key (P2PK) ili pay-to-public-key-hash (P2PKH) formate, često s ponovnim korištenjem istih adresa. Takve metode otkrivaju javni ključ povezan s korisnikovom adresom i time povećavaju ranjivost na kvantne napade, posebno kroz Shorov algoritam.
Najbolje što možete učiniti jest izbjegavati ponovno korištenje adresa i koristiti novčanike koji automatski generiraju novu adresu za svaku transakciju. Platforme koje podržavaju Taproot i SegWit pružaju bolju zaštitu jer omogućuju učinkovitije i sigurnije transakcije. Osim toga, obratite posebnu pozornost prilikom slanja sredstava na vlastite adrese i uvijek provjerite da se radi o pravom primatelju.
Još jedna česta prijetnja je takozvano „otrovanje adresa“, tehnika u kojoj prevaranti šalju male iznose s adresa koje izgledaju gotovo identično legitimnima. Cilj im je navesti korisnika da kopira pogrešnu adresu pri sljedećoj transakciji, što je dovelo do gubitka milijuna dolara u kripto svijetu.
Izvor: cointelegraph
Bitcoinova otpornost na kvantna računala
Bitcoin za sada ostaje otporan na kvantne prijetnje, dok istraživači širom svijeta razvijaju kvantno otporne novčanike i protokole koji bi trebali osigurati njegovu budućnost. Iako kvantna računala napreduju brzo, mreža je decentralizirana i otvorenog koda, što joj omogućuje brzu prilagodbu novim tehnologijama. Istraživanja pokazuju da trenutačno ne postoji neposredna opasnost za sigurnost Bitcoina, ali se zajednica aktivno priprema za budućnost u kojoj će kvantno računalstvo imati sve veći utjecaj.
Korisnici bi u međuvremenu trebali slijediti najbolje sigurnosne prakse, poput izbjegavanja ponovne uporabe adresa i korištenja modernih novčanika s naprednim enkripcijskim protokolima, sve dok kvantno sigurne kriptovalute i novčanici ne postanu u potpunosti dostupni.
Jedna od najvažnijih inicijativa za zaštitu Bitcoina od kvantnih prijetnji je QRAMP protokol koji je početkom 2025. predložio Bitcoin developer Agustin Cruz. Ovaj kvantno otporni sustav mapiranja imovine osmišljen je kako bi zaštitio Bitcoin od kvantnih rizika, a istodobno omogućio interoperabilnost s drugim blockchain mrežama bez ugrožavanja sigurnosti ili ograničene ponude Bitcoina.
Stručnjaci također rade na razvoju naprednih kvantno otpornih kriptografskih tehnika koje bi mogle dodatno ojačati Bitcoin. Takva rješenja mogla bi poboljšati skalabilnost mreže, omogućiti stvaranje gotovo neprobojnih novčanika i dodatno osnažiti enkripciju. Zahvaljujući toj stalnoj evoluciji, Bitcoin ima realnu šansu ne samo preživjeti, već i napredovati u novom kvantnom svijetu.
Nadamo se da ste naučili nešto novo i korisno čitajući današnji blog. Ako imate bilo kakva pitanja uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).
