Gotovo 10% svih Bitcoina moglo bi biti izloženo kvantnim napadima
Prema podacima analitičke platforme Glassnode, oko 1,92 milijuna BTC, odnosno približno 9,6% ukupne ponude Bitcoina, nalazi se na adresama koje bi u teoriji mogle biti ranjive ako kvantna računala jednog dana uspiju probiti današnju kriptografsku zaštitu Bitcoina. Razlog tome nije način na koji korisnici pohranjuju svoje coine, već određene vrste Bitcoin adresa koje po svom dizajnu otkrivaju javni ključ. Među njima su rani Pay-to- Public-Key (P2PK) walleti iz razdoblja kada je mreža tek pokrenuta, zatim Pay-to-Multisig (P2MS) adrese te noviji Taproot (P2TR) izlazi. Najveći dio potencijalno izložene količine odnosi se na coine koji se povezuju s tvorcem Bitcoina, Satoshijem Nakamotom. Procjenjuje se da oni čine oko 1,1 milijun BTC ili približno 5,5% ukupne ponude. Dodatnih 620.000 BTC potječe iz ranog razdoblja razvoja Bitcoina, dok se oko 200.000 BTC nalazi na Taproot adresama. Glassnode ističe da bi se dio tog rizika mogao smanjiti razvojem walleta, novih standarda za Bitcoin adrese i promjenama u načinu na koji korisnici upravljaju svojim coinima. Istovremeno, stručnjaci iz ARK Investa naglašavaju da pitanje uvođenja postkvantne kriptografije u Bitcoin treba promatrati odvojeno od pitanja što učiniti s coinima koji bi mogli ostati ranjivi. Važno je naglasiti da trenutačno ne postoji kvantno računalo koje može probiti Bitcoinovu kriptografiju. Prema analizi ARK Investa, za takav bi napad bilo potrebno kvantno računalo s oko 2.330 logičkih kubita te mogućnošću izvođenja desetaka milijuna do milijardi kvantnih operacija, što današnja tehnologija još ne omogućuje.
Izvor: cointelegraph
Većina Bitcoina trenutačno nije izložena ovom riziku
Iako se često ističe potencijalna prijetnja kvantnih računala, podaci pokazuju da se najveći dio postojeće ponude Bitcoina trenutačno ne smatra izloženim toj vrsti rizika. Prema Glassnodeu, oko 13,99 milijuna BTC, odnosno 69,8% ukupne ponude, nalazi se na adresama čija struktura ne otkriva javni ključ prije nego što se coinovi potroše. To je vrlo slično procjeni tvrtke ARK Invest, koja je ranije navela da je oko 65% ukupne količine Bitcoina zaštićeno od ovog scenarija. S druge strane, Glassnode procjenjuje da se oko 4,12 milijuna BTC, odnosno 20,6% ukupne ponude, smatra "operativno izloženim". Za razliku od strukturno izloženih adresa, ovdje problem nije u dizajnu Bitcoin skripti, već u načinu na koji su korišteni walleti ili upravljano ključevima.
Izvor: cointelegraph
Koliko su izložene velike tvrtke i kripto mjenjačnice?
Glassnodeova analiza pokazuje da se razina potencijalne izloženosti razlikuje i među velikim tvrtkama koje drže Bitcoin. Prema objavljenim podacima, cjelokupna količina Bitcoina koju drže Franklin Templeton, WisdomTree i Robinhood nalazi se na adresama koje se smatraju strukturno izloženima. Kod Revoluta taj udio iznosi oko 99%, dok je kod Grayscalea oko 52%. Fidelity se ističe znatno manjom izloženošću, koja prema analizi iznosi oko 2%. Slične razlike vidljive su i među kripto mjenjačnicama. Glassnode navodi da je oko 5% Bitcoina na Coinbaseu potencijalno izloženo ovom riziku. Kod Binancea taj udio iznosi približno 85%, dok se za Bitfinex navodi gotovo 100%. Analitičari smatraju da se dio tog rizika može smanjiti boljim upravljanjem ključevima i korištenjem novih adresa umjesto ponovne upotrebe postojećih.
Izvor: cointelegraph
Zašto izloženost nije ista za sve Bitcoin adrese
Iako se često govori o postocima ukupne ponude, stvarna izloženost u velikoj mjeri ovisi
o načinu na koji su Bitcoin adrese korištene kroz vrijeme. Problem se pojavljuje tek u
trenutku kada se javni ključ otkrije na blockchainu, što se događa kod određenih tipova
transakcija ili kod ponovne upotrebe adresa.
Zbog toga dvije adrese koje na prvi pogled izgledaju slične mogu imati potpuno različitu
razinu izloženosti. Stariji formati i obrasci korištenja, kao i višekratno korištenje istih
adresa, povećavaju količinu podataka koji su javno dostupni.
Izvor: cointelegraph
Tehnička rješenja koja se razmatraju za buduće promjene
U zajednici se već neko vrijeme raspravlja o tome kako prilagoditi Bitcoin potencijalnom razvoju kvantnih računala. Jedan od pristupa je uvođenje postkvantne kriptografije, koja bi zamijenila ili nadopunila postojeće kriptografske algoritme. Spominju se i prijedlozi poput BIP-360, koji uključuje nove tipove izlaza dizajnirane tako da smanjuju ovisnost o trenutačnim kriptografskim pretpostavkama. Takve promjene ne uvode nove digitalne potpise same po sebi, ali mijenjaju način na koji se strukturiraju transakcije. U praksi bi ovakve promjene zahtijevale usklađivanje wallet infrastrukture, mjenjačnica i korisničkih navika, što proces čini postupnim i tehnički složenim.
Izvor: cointelegraph
Zaključak
Podaci koji se odnose na potencijalnu izloženost Bitcoina kvantnim računalima uglavnom se temelje na strukturi adresa i načinu na koji se javni ključevi otkrivaju na blockchainu. Dio ponude ulazi u kategorije koje se smatraju osjetljivijima zbog dizajna samih izlaza ili povijesnih obrazaca korištenja, dok veći dio ostaje izvan tih skupina. Istovremeno, analize pokazuju da se značajan dio izloženosti može smanjiti kroz promjene u infrastrukturi walleta, standardima adresa i praksama upravljanja ključevima. Paralelno s time razvijaju se i prijedlozi koji bi u budućnosti mogli promijeniti kriptografske mehanizme unutar Bitcoina. Koliko će se brzo takve promjene implementirati ovisi o razvoju tehnologije, ali i o načinu na koji se usklađuju različiti dijelovi Bitcoin ekosustava.