Matematičko pitanje
Svako malo netko tvrdi da je Satoshi Nakamoto, anonimni tvorac Bitcoina. Takve izjave brzo završe u medijima, pokrenu rasprave i odmah izazovu sumnju. Nakon godina raznih tvrdnji, sudskih procesa i intervjua, još uvijek ne postoji konkretan dokaz koji bi to potvrdio.
Razlog je jednostavan. Ovo nije stvar priče, reputacije ili toga tko što tvrdi. Ovo je čisti kriptografski problem. Ili imaš dokaz ili nemaš.
Bitcoin je napravljen tako da ne traži povjerenje u ljude nego u matematiku i kod. Zbog toga se identitet Satoshija ne može dokazati riječima nego isključivo kontrolom privatnog ključa povezanog s ranim Bitcoin adresama. To je jedini dokaz koji bi zajednica stvarno prihvatila.
Tijekom godina spominjalo se više imena. Neki su to sami tvrdili, drugi su bili prozvani od strane medija. Najpoznatiji slučaj je Craig Wright koji je tvrdio da je Satoshi, ali je sud u Ujedinjenom Kraljevstvu odbacio tu tvrdnju i doveo u pitanje njegove dokaze. Dorian Nakamoto je bio označen kao Satoshi u jednom članku, ali je to odmah demantirao. Hal Finney i Nick Szabo su također često bili u teorijama, ali su obojica jasno rekli da nisu Satoshi.
Zaključak je prilično jasan. Bez kriptografskog dokaza, sve ostaje na razini nagađanja.
Izvor: cointelegraph
Što je stvarni dokaz u Bitcoinu?
U Bitcoinu identitet nije vezan uz ime nego uz privatni ključ. Ako netko želi dokazati da je vlasnik određene adrese, mora potpisati poruku tim ključem. Taj potpis svatko može provjeriti javno.
Tu je razlika vrlo jasna. Sve što spada pod “dokaze” može se tumačiti, osporavati ili dovoditi u pitanje. Kriptografska provjera nema sredine. Ili je potpis valjan ili nije.
Bitcoin ne ovisi o autoritetima, titulama ili mišljenju stručnjaka. Ne postoji institucija koja odlučuje tko je u pravu. Sve se svodi na matematiku i pravila protokola.
Zanimljivo je da su u ranim objavama i whitepaperu korišteni britanski izrazi poput “colour” i “favour”. Zbog toga su nastale teorije o tome odakle je Satoshi. Ali takve stvari je lako kopirati ili namjerno promijeniti, pa same po sebi ne znače puno.
Izvor: cointelegraph
Potpis s ranim ključevima
Najjači mogući dokaz bio bi vrlo jednostavan. Potpisati javnu poruku privatnim ključem iz nekog od najranijih Bitcoin blokova, posebno onih za koje se smatra da ih je rudario Satoshi 2009.
Takav potpis bi bio jasan svima. Može se provjeriti standardnim alatima, ne može se lažirati bez stvarnog privatnog ključa i ne ovisi o sudovima, medijima ni trećim stranama.
Alati za to postoje i lako su dostupni. Nema tehničke prepreke da netko to napravi. Unatoč tome, nitko nikada nije javno dao takav dokaz.
Zanimljivo je da se Satoshi povukao iz javne komunikacije 2010., baš u trenutku kad je Bitcoin počeo privlačiti developere i medije. U zadnjoj poznatoj poruci napisao je da se bavi drugim stvarima, što je dodatno potaknulo razne teorije o razlozima i vremenu tog odlaska.
Izvor: cointelegraph
Pomicanje ranih coina
Još jači dokaz od potpisa bio bi jednostavan transfer coina iz ranog walleta povezanog sa Satoshijem. Jedna takva onchain transakcija praktički bi uklonila svaku sumnju.
Ali to dolazi s ozbiljnim posljedicama. Odmah bi privuklo globalnu pažnju. Sigurnosni rizici bi naglo porasli. Tu su i porezna i pravna pitanja, kao i potencijalni utjecaj na tržište ako bi ljudi očekivali prodaju tih coina.
Zato je zanimljivo da je najjači mogući dokaz ujedno i najproblematičniji. Upravo zbog toga ima smisla da se ništa ne poduzima, čak i ako je osoba stvarno Satoshi.
Izvor: cointelegraph
Zašto djelomični dokaz nije dokaz
Neki tvrde da imaju dokaz, ali ga pokazuju samo određenim ljudima. To nije dovoljno. Isto vrijedi i za potpise s novijim Bitcoin ključevima. Takve stvari ne zadovoljavaju standard koji zajednica očekuje.
Ako netko želi uvjeriti sve, dokaz mora biti javan, svatko ga mora moći provjeriti i mora biti vezan uz rane Satoshi adrese. Sve ostalo ostavlja prostor za sumnju.
Bitcoin ne treba poznatog osnivača da bi funkcionirao. Zapravo, činjenica da Satoshi nije prisutan dodatno jača ideju decentralizacije. Nema osobe kojoj se vjeruje, nema autoriteta na koji se poziva i nema identiteta oko kojeg se vodi rasprava.
Većina projekata ovisi o osnivačima ili timovima. Bitcoin radi upravo zato što identitet nije bitan.
