Dionice ili Bitcoin: tko će preživjeti AI revoluciju?
Umjetna inteligencija ubrzava inovacije i povećava učinkovitost u gotovo svim industrijama. To se već vidi u tehnologiji, pa tako i kod Bitcoina gdje AI može pomoći oko efikasnosti i skaliranja. No što je s dionicama? Je li klasični koncept ulaganja u kompanije zastario ili se samo prilagođava novom ciklusu? Pogledajmo malo detaljnije.
Dionice
Prvo tržište dionica pojavilo se još 1602. u Amsterdamu, osnivanjem Dutch East India Company. Ideja je bila jednostavna kupiš udio u kompaniji i sudjeluješ u njenom uspjehu. Taj model se brzo proširio. London je razvio vlastita tržišta krajem 17. stoljeća, a New York je dobio burzu 1792. godine.
Dionice predstavljaju vlasništvo u kompanijama. Burza je mjesto gdje se tim udjelima trguje. Cijena dionice ovisi o poslovanju firme, stanju tržišta i sposobnosti prilagodbe promjenama. Danas to u velikoj mjeri znači prilagodbu umjetnoj inteligenciji.
Kroz povijest su opstale one kompanije koje su prihvatile tehnološke promjene. Preživjele su ratove, krize i tehnološke poremećaje. Bez gledanja unatrag, logično je očekivati da će se isto dogoditi i s firmama koje ozbiljno ulažu u AI.
Konkretno, kompanije koje koriste AI za automatizaciju, analizu podataka i nove poslovne modele imaju veću šansu dugoročno rasti.
Ako pogledamo povijest, tržišni indeksi poput S&P 500 su kroz desetljeća donosili oko 7 do 10 posto godišnjeg prinosa, prilagođeno inflaciji. Taj indeks prati 500 najvećih javno izlistanih američkih kompanija i često se koristi kao pokazatelj stanja cijelog tržišta dionica.
Izvor: cointelegraph
Bitcoin
Bitcoin je relativno nova pojava. Pokrenut je 2009. godine od strane osobe ili grupe pod pseudonimom Satoshi Nakamoto.
Projekt je predstavljen kroz whitepaper koji opisuje peer to peer elektronički novčani sustav temeljen na blockchain tehnologiji. Ideja je bila omogućiti prijenos vrijednosti bez posrednika poput banaka.
Argument za Bitcoin ne svodi se samo na ulaganje ili store of value. U svojoj osnovi, Bitcoin predstavlja monetarni eksperiment koji dovodi u pitanje ulogu zlata i klasičnih financijskih instrumenata.
Zahvaljujući decentraliziranom dizajnu, Bitcoin nije pod kontrolom jedne institucije i otporan je na inflaciju kakvu vidimo kod fiat sustava. Ponuda je fiksna i ograničena na 21 milijun coina, što ga čini privlačnim onima koji traže zaštitu od razvodnjavanja vrijednosti novca.
Transparentnost i sigurnost blockchaina dobro se uklapaju u svijet umjetne inteligencije gdje je provjerljivost podataka sve važnija.
Kroz godine se Bitcoin profilirao kao store of value i alternativna valuta, dok istovremeno i dalje pokušava ispuniti svoju originalnu ideju postati široko prihvaćeno sredstvo razmjene.
Izvor: cointelegraph
Kako AI utječe na tržište dionica
Sljedećih 50 godina moglo bi ozbiljno testirati tržište dionica kakvo danas poznajemo. Analitičar i investitor Jordi Visser upozorava da bi umjetna inteligencija mogla ubrzati inovacijske cikluse do te mjere da javne kompanije postanu neučinkovit investicijski alat.
Dionice postoje stoljećima, ali AI ne ostavlja puno prostora za opuštanje. Kompanije koje se ne prilagode brzo riskiraju zaostajanje. To vrijedi i za najveće tech firme poput FAANG-a Facebook Amazon Apple Netflix i Google. Iako upravo one najviše ulažu u AI, morat će stalno pratiti tempo razvoja i znati ga primijeniti u praksi.
AI već sada mijenja način na koji tržište funkcionira. Koristi se za analizu ogromnih količina podataka, predviđanje kretanja cijena i automatizaciju investicijskih odluka. Trgovanje postaje brže, algoritmi pametniji, a razlika između retail i institucionalnih igrača sve vidljivija.
Za investitore to znači promjenu pristupa. Klasične strategije postaju manje učinkovite, a brzina i prilagodljivost sve važnije.
U konačnici, AI će potaknuti inovacije, ali će istovremeno povećati jaz između kompanija koje se znaju prilagoditi i onih koje ostaju zaglavljene u starim modelima.
Izvor: cointelegraph
Kako AI utječe na Bitcoin
Visser Bitcoin vidi kao dugoročnije perspektivnu imovinu i često ga uspoređuje sa zlatom koje je zadržalo vrijednost tisućama godina.
Osim uloge store of value, Bitcoin se dobro uklapa u budućnost financija. Kombinacija AI-ja i blockchaina može poremetiti klasične financijske sustave i privući više kapitala i sudionika u digitalnu ekonomiju.
AI već sada ima potencijal poboljšati sigurnost Bitcoina i strategije trgovanja. Automatizirani alati, napredna analiza podataka i prepoznavanje tržišnih obrazaca mogu učiniti crypto trading učinkovitijim i preciznijim. Sve to može dovesti i do bolje učinkovitosti cijelog sustava.
Mining je još jedno područje gdje AI može imati velik utjecaj. Korištenjem AI-ja moguće je optimizirati rad ASIC i GPU opreme, predvidjeti najisplativije periode za mining i bolje upravljati potrošnjom energije. AI također može ranije otkriti kvarove i probleme u sustavu, što povećava pouzdanost i smanjuje downtime.
S druge strane, Bitcoin i dalje nosi određene rizike. Regulacija, problemi skaliranja i visoka volatilnost mogu odbiti investitore koji traže stabilnost i predvidljivost, što je razlog zašto dio tržišta i dalje preferira dionice.
Ipak, spajanje AI-ja i blockchaina moglo bi otvoriti novu fazu za Bitcoin. Intuitivniji, sigurniji i učinkovitiji sustav mogao bi ubrzati adopciju i dati Bitcoinu prednost u odnosu na kompanije koje stagniraju i ne uspijevaju se prilagoditi.
Izvor: cointelegraph
Tko će preživjeti sljedećih 50 godina
Gledati 50 godina unaprijed praktički je nemoguće. I Bitcoin i dionice imaju svoje prednosti i slabosti. Njihova budućnost ovisit će o ekonomiji, tehnologiji i promjenama u društvu.
Dionice će vjerojatno opstati ako se prilagode ekonomiji koju pokreće AI. Rizik pojedinačnih propalih kompanija može se smanjiti ulaganjem u diverzificirane portfelje poput index fondova, koji se i dalje smatraju relativno sigurnom opcijom. Dionice u sektorima poput robotike, biotech industrije, svemira i umjetne inteligencije imaju veći potencijal od onih koje ne prate tehnološki razvoj.
Kod Bitcoina se često spominje kvantno računarstvo i njegov utjecaj na sigurnost mreže. Većina stručnjaka smatra da je taj rizik zasad teorijski i dalek. U kombinaciji s AI-jem, učinak može biti pozitivan ili negativan, ovisno o razvoju tehnologije i brzini prilagodbe Bitcoin mreže. Postoji i rizik centralizacije mininga ako samo mali broj aktera dobije rani pristup naprednim quantum i AI sustavima.
S druge strane, ista kombinacija može unaprijediti sigurnost Bitcoina i optimizaciju mreže. Brža obrada transakcija, bolja zaštita walleta i naprednija blockchain analitika mogu povećati učinkovitost i poboljšati korisničko iskustvo. Ako zajednica ostane korak ispred i na vrijeme uvede quantum otporne nadogradnje, ukupni učinak može biti pozitivan.
Kako decentralizirane financije dobivaju sve veći značaj u investicijama, Bitcoin dodatno jača svoju poziciju u odnosu na zlato. Time se sve više nameće kao snažan store of value i potiče tradicionalna tržišta da dio kapitala prebace u digitalne financije.
