Kazahstanov plan za crypto rezerve
Kazahstan priprema ambiciozan i strateški model za stvaranje prvih državnih crypto rezervi, a projekt vodi predsjednik Nacionalne banke Timur Suleimenov. Plan je da se rezerve financiraju kroz digitalnu imovinu zaplijenjenu u policijskim operacijama te kroz prihod od državnog crypto rudarenja. Ovaj dvostruki izvor omogućuje rast rezervi bez povećavanja tereta za porezne obveznike, što vlasti smatraju ključnim korakom prema održivoj i sigurnoj primjeni digitalne imovine.
Rezerve će biti pod strogim nadzorom Nacionalne banke uz naglasak na upravljanje rizicima volatilnosti i sigurnosti. Suleimenov naglašava da je centralizirano i institucionalno vođenje nužno kako bi se zaštitila državna imovina i osigurala potpuna transparentnost u skladu s najboljim međunarodnim praksama. Time se Kazahstan pozicionira kao zemlja koja digitalnu imovinu vidi kao novi strateški resurs, što potvrđuje i intenzivno jačanje nadzora nad ilegalnim aktivnostima, uključujući blokadu više od petnaest tisuća neovlaštenih crypto transakcija u prvom kvartalu 2025. godine.
Izvor: cointelegraph
Od rudarenja do Bitcoin strategije
Kazahstan nije nov u svijetu digitalne imovine. Još prije najave državnih crypto rezervi zemlja je prolazila kroz brzu i vidljivu transformaciju, prelazeći iz statusa povremenog rudarskog čvorišta u ozbiljnog globalnog igrača. Sve je počelo kada je 2018. godine rudarenje Bitcoina doživjelo procvat, a najveći rudarski pogoni radili su punim kapacitetom u industrijskom gradu Ekibastuzu. Velike zalihe ugljena i energetski višak koji je ostao nakon raspada Sovjetskog Saveza stvorili su plodno tlo za razvoj mnogih rudarskih operacija.
Taj nagli uspon u računalnoj snazi za rudarenje nije prošao nezapaženo i do 2021. Kazahstan je postao druga zemlja na svijetu po udjelu globalnog Bitcoin hashratea. No rast je bio prebrz i teško održiv jer je rudarenje trošilo oko sedam posto ukupne nacionalne potrošnje električne energije. To je dovelo do velikih napetosti i masovnih prosvjeda jer je energetska mreža počela ulaziti u manjak i stvarati prekide u opskrbi. Vlada je reagirala brzo i isključila rudare s mreže, čime je sektor praktički stao preko noći.
Danas se zemlja okreće stabilnijem modelu upravljanja energijom i rudarenjem. Novi projekt koji dijeli kapacitete termoelektrana tako da sedamdeset posto ide nacionalnoj mreži, a trideset posto rudarskim operacijama pokazuje da Kazahstan traži dugoročan balans između ekonomske koristi od digitalne imovine i zaštite energetske sigurnosti.
Izvor: cointelegraph
Infrastruktura i regulacija u Kazahstanu
Kazahstan je posljednjih godina proveo opsežne reforme kako bi digitalnu industriju stavio pod kontrolu i učinio je održivom za dugoročne državne planove. Od 2025. rudari moraju prodati sedamdeset pet posto svojeg izrudarenog kripta putem burzi unutar Astana International Financial Centre okvira. Ovaj model već daje snažne rezultate jer je AIFC burza u 2024. ostvarile prihod veći od milijardu i četiri stotine milijuna dolara, dok je rudarski sektor u posljednje tri godine dodao više od trideset četiri milijuna dolara državnim prihodima.
Regulatori su do sada izdali osamdeset i četiri licence i zabilježili više od četiristo tisuća registriranih rudarskih uređaja, što pokazuje da zemlja ima čvrste temelje za širenje državnog upravljanja digitalnom imovinom. U svibnju je predsjednik Kassym Jomart Tokayev najavio i razvoj fizičke infrastrukture koja će poticati crypto usvajanje. Dio plana je projekt CryptoCity u kojem će stanovnici moći plaćati robu i usluge kriptovalutama u sklopu takozvanog “pilot” programa.
Prvi zamjenik ministra za digitalni razvoj Kanysh Tuleushin ističe da Kazahstan želi postati vodeće crypto središte, s potencijalom da prihodi iz ovog sektora jednog dana donesu stotine milijardi u državnu blagajnu. Istovremeno se pojačava i suzbijanje ilegalnih aktivnosti, pa je tijekom 2024. ugašeno trideset i šest nedozvoljenih crypto platformi, zamrznuto gotovo pet milijuna dolara imovine i blokirano više od tri tisuće i petsto nezakonitih crypto stranica.
Izvor: cointelegraph
Usporedba sa susjednim zemljama
Kazahstanov plan za državne crypto rezerve stavlja zemlju daleko ispred ostalih srednjoazijskih susjeda kada je riječ o ambiciji u digitalnim financijama i razini razvijenosti infrastrukture. Dok druge države tek istražuju svoje mogućnosti, Kazahstan već gradi konkretne strukture koje uključuju regulirane burze, jasna pravila za rudarenje i projekte kao što je CryptoCity, što ga čini najnaprednijim regionalnim akterom u ovom prostoru.
Uzbekistan je legalizirao trgovanje kriptovalutama putem licenciranih burzi i dopušta rudarenje isključivo na solarnu energiju. Iako posjeduje pristojan regulatorni okvir, njegova politika je prvenstveno usmjerena na investitore, a ne na stvaranje državnih crypto rezervi. Zasad nema nikakvih naznaka o uvođenju suverenih digitalnih fondova niti infrastrukturnih projekata usporedivih s kazahstanskima.
Kirgistan pokazuje interes za rudarenje zbog viškova hidroenergije, ali državna podrška ostaje ograničena i ne postoji regulativa koja bi omogućila upravljanje crypto rezervama ili potaknula široku primjenu kriptovaluta. U usporedbi s Kazahstanom koji ima jasan i strukturiran pristup, Kirgistan se još nalazi u fazi čekanja i promatranja.
Rusija predstavlja regionalnu silu s puno složenijom situacijom. Iako je legalizirala rudarenje i razvija digitalni rubalj, i dalje se protivi široj upotrebi decentraliziranih digitalnih imovina. Redovito upozorava građane na rizike i blokira mnoge crypto platforme. Kazahstan se u toj usporedbi ističe kao fleksibilniji i poslovno pristupačniji sustav koji bira regulaciju umjesto zabrana.
Kina pak stoji na suprotnoj strani spektra nakon potpune zabrane trgovanja i rudarenja kriptovalutama. Usprkos napretku u razvoju digitalnog yuana, ostaje čvrsto protiv decentraliziranih oblika digitalne imovine.
U takvom okruženju Kazahstan zauzima stratešku poziciju između otvorenih tržišta i strogog državnog nadzora. Njegov otvoren pristup čini ga privlačnim odredištem za rudare i crypto poduzeća koja traže stabilnu bazu u Aziji, posebno nakon velikih migracija rudarskih operacija iz Kine i Rusije.