Što je kvantitativno popuštanje?
Kvantitativno popuštanje (engl. Quantitative Easing ili skraćeno QE) je nekonvencionalni instrument monetarne politike koji središnje banke koriste u situacijama kada su kamatne stope već vrlo niske i nema prostora za njihovo daljnje snižavanje. Ova mjera postala je posebno poznata tijekom globalne financijske krize 2008. godine, kada uobičajeni alati, poput smanjenja kamatnih stopa, više nisu bili dovoljni za poticanje gospodarskog rasta. Glavna svrha kvantitativnog popuštanja je povećati količinu novca u optjecaju, potaknuti kreditiranje te učiniti zaduživanje povoljnijim za građane i poduzeća. To se postiže tako da središnja banka kupuje državne obveznice ili druge vrijednosne papire na tržištu, čime izravno unosi svježu likvidnost u financijski sustav.
Izvor: cointelegraph
Kako funkcionira kvantitativno popuštanje?
Da bismo razumjeli kako kvantitativno popuštanje djeluje u praksi, potrebno je sagledati njegov mehanizam korak po korak. Ova mjera ne funkcionira jednom radnjom, već kroz niz međusobno povezanih procesa koji započinju kod središnje banke, a na kraju utječu na svakodnevnu ekonomsku aktivnost. Prvo, središnja banka otkupljuje državne obveznice ili druge vrijednosne papire od banaka i financijskih institucija. Time u financijski sustav ulazi dodatna likvidnost, odnosno povećava se količina novca na raspolaganju. Kada banke raspolažu s više gotovine, sklone su snižavanju kamatnih stopa, što čini kredite jeftinijima. Posljedično, poduzeća lakše ulažu u nove projekte, a potrošači se lakše odlučuju na trošenje i zaduživanje, čime se potiče rast gospodarstva.
Izvor: cointelegraph
Kvantitativno popuštanje kroz povijest
Kvantitativno popuštanje nije samo teorijski alat – koristile su ga najveće svjetske središnje banke u trenucima ozbiljnih gospodarskih kriza. Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama Federalne rezerve provele su tri velika vala QE-a između 2008. i 2014. godine, nakon urušavanja tržišta nekretnina i recesije. Otkupljivale su bilijune dolara državnih obveznica i vrijednosnica vezanih uz hipotekarne kredite, što je snizilo kamatne stope, potaknulo kreditiranje i ojačalo tržište dionica. Tijekom pandemije COVID-19, Fed je ponovno aktivirao QE, kupujući vrijednosnice u iznosu do 120 milijardi dolara mjesečno, kako bi zadržao niske troškove zaduživanja i pružio podršku kućanstvima i poduzećima.
U Japanu, gdje je gospodarstvo već dugo pogođeno niskom inflacijom i sporim rastom, Banka Japana uvela je kvantitativno popuštanje već početkom 2000-ih, a kasnije ga ponovno aktivirala 2013. godine. Osim državnih obveznica, otkupljivali su i dionice te fondove za ulaganje u nekretnine, pokušavajući potaknuti rast i spriječiti deflaciju.
U eurozoni, Europska središnja banka (ECB) pokrenula je QE 2015. godine, nakon dužničke krize koja je teško pogodila Grčku, Italiju i Španjolsku. ECB je kupovala državne obveznice zemalja članica kako bi snizila troškove zaduživanja, pomogla slabijim ekonomijama i spriječila pad cijena.
Izvor: cointelegraph
Kako kvantitativno popuštanje utječe na crypto?
Kvantitativno popuštanje ne oblikuje samo tradicionalna financijska tržišta, već ima i snažan utjecaj na tržište kriptovaluta. Kada središnje banke ubrizgavaju dodatnu likvidnost u gospodarstvo, dio tog novca završava u alternativnim investicijama poput Bitcoina i altcoina, što potiče rast njihovih cijena. Veća količina dostupnog kapitala često dovodi do rasta vrijednosti različitih imovina, uključujući kriptovalute, jer investitori imaju više sredstava za ulaganje.
Uz to, povećanje ponude novca može oslabiti vrijednost fiat valuta, pa dio ulagača u potrazi za zaštitom od inflacije ili devalvacije prelazi na kriptovalute. Bitcoin se pritom često promatra kao digitalna verzija zlata, odnosno “sigurna luka” za očuvanje vrijednosti. Primjerice, tijekom pandemije COVID-19 2020. godine, dok je američki Fed provodio agresivan QE, cijena Bitcoina porasla je s manje od 5.000 USD u ožujku na više od 60.000 USD do kraja 2021., potaknuta strahovima od inflacije i rekordno niskim kamatnim stopama.
Međutim, kada se QE završi ili središnje banke počnu podizati kamatne stope, situacija se okreće. Smanjenje likvidnosti i skuplje zaduživanje obično smanjuju sklonost ulagača prema rizičnijoj imovini, uključujući kripto. To se jasno vidjelo 2022. godine kada je Fed započeo politiku kvantitativnog stezanja (QT) radi borbe protiv inflacije, a cijena Bitcoina pala je s oko 47.000 USD u ožujku na ispod 17.000 USD do prosinca.
Izvor: cointelegraph
Kvantitativno popuštanje (QE) u odnosu na kvantitativno pooštravanje (QT)
Kvantitativno popuštanje (QE) i kvantitativno pooštravanje (QT) predstavljaju dvije suprotne mjere monetarne politike koje središnje banke koriste kako bi upravljale gospodarskim ciklusima. QE podrazumijeva širenje novčane mase kroz otkup državnih obveznica i drugih vrijednosnih papira, čime se u gospodarstvo unosi dodatna likvidnost s ciljem poticanja rasta, smanjenja kamatnih stopa i poticanja kreditiranja. Suprotno tome, QT znači smanjivanje bilance središnje banke – prodajom imovine ili dopuštanjem da obveznice dospiju na naplatu bez ponovnog ulaganja – čime se smanjuje količina novca u optjecaju. Glavni cilj QT-a je obuzdavanje pregrijane ekonomije i suzbijanje previsoke inflacije.
Ključna razlika između ove dvije politike ogleda se u njihovom utjecaju na bilancu središnje banke: QE je širi i povećava je, dok QT ima kontrakcijski učinak i smanjuje je. U praksi, QE najčešće podiže cijene imovine i spušta kamatne stope, dok QT ima suprotan efekt – može sniziti vrijednosti imovine i povećati troškove zaduživanja. Obje politike snažno utječu na inflaciju i stabilnost tržišta.
Važno je naglasiti i razliku između QE-a i tzv. taperinga. QE označava aktivnu kupnju imovine od strane središnje banke, dok tapering znači postupno usporavanje tih kupnji. Dakle, tapering nije isto što i QT, već se smatra prijelaznom fazom koja označava početak kraja programa kvantitativnog popuštanja.
Izvor: cointelegraph
Politika Fed-a u rujnu 2025.
Do rujna 2025. američke Federalne rezerve nalaze se u prijelaznoj fazi monetarne politike, balansirajući između uporne inflacije i usporavanja gospodarskog rasta. Ključna kamatna stopa i dalje je u rasponu od 4,25 % do 4,50 %, no tržište očekuje prvo smanjenje od 0,25 postotnih bodova već u rujnu, uz mogućnost dodatnih rezova do kraja godine. Fed i dalje provodi blago kvantitativno pooštravanje (QT) kroz postupno smanjivanje bilance, dopuštajući dospijeće dijela državnih i hipotekarnih vrijednosnica bez ponovnog ulaganja. Iako je inflacija i dalje prisutna, slabiji podaci o zapošljavanju potiču FED da ublaži svoj restriktivni stav. Time se oblikuje monetarna politika koja pokušava istovremeno zadržati kontrolu nad cijenama i poduprijeti gospodarstvo, ali bez naglih i rizičnih poteza.
Izvor: cointelegraph
Prednosti i nedostaci kvantitativnog popuštanja
Kvantitativno popuštanje je snažan alat koji može potaknuti gospodarski rast i stabilizirati financijski sustav, no njegova uporaba nosi i određene rizike. Među glavnim prednostima ističe se povećanje novčane mase u optjecaju, što potiče kreditiranje, ulaganja i potrošnju. Kupnjom državnih obveznica središnja banka dodatno snižava kamatne stope, čineći zaduživanje povoljnijim za poduzeća i potrošače. Također, dodatna likvidnost može spriječiti deflaciju i održati stabilnost cijena u vremenima gospodarskih šokova.
S druge strane, prekomjerno korištenje QE-a može dovesti do deprecijacije valute i ubrzanja inflacije, što dugoročno narušava kupovnu moć građana. Lako dostupna sredstva mogu napuhati cijene imovine poput dionica, obveznica ili nekretnina, stvarajući potencijalne balone na tržištu. Osim toga, takva politika povećava zaduženost države i otežava buduće manevre središnje banke u kontroli inflacije i kamatnih stopa. Stoga se kvantitativno popuštanje može promatrati kao dvosjekli mač — moćan mehanizam za stabilizaciju gospodarstva u krizi, ali i izvor dugoročnih izazova ako se koristi pretjerano ili predugo.
Nadamo se da ste naučili nešto novo i korisno čitajući današnji blog. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).
