Što je pokretalo cijenu u 2025?
Bitcoin je već prije rušio granice koje su mnogima zvučale nerealno. Ono što je guralo cijenu prema novim rekordima u 2025. još je svježe i dosta jasno vidljivo na tržištu.
Jedan od ključnih okidača bili su spot Bitcoin ETF proizvodi, lansirani početkom 2024. Najviše pažnje privukao je BlackRock i njihov iShares Bitcoin Trust ETF. Do sredine 2025. američki Bitcoin ETF-ovi povukli su oko 14,8 milijardi dolara neto priljeva. Sam BlackRockov fond prikupio je više od 1,3 milijarde dolara u samo dva dana. To je bio jasan signal da institucionalni kapital ozbiljno ulazi u Bitcoin.
Drugi veliki moment došao je iz politike. U ožujku 2025. američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu o osnivanju Strategic Bitcoin Reserve. Rezerva je formirana s oko 200.000 BTC-a. Tržište je to shvatilo kao otvorenu poruku da država vidi Bitcoin kao legitiman asset, a ne samo kao špekulaciju. Povjerenje investitora dodatno je poraslo.
Pozitivan sentiment nastavio se i tijekom Crypto Week-a u Washingtonu u srpnju 2025. U tom periodu Bitcoin je skočio na novi all time high od 123.166 dolara. U tom trenutku bilo je jasno da kombinacija ETF potražnje, institucionalnog novca i političke podrške ima stvaran utjecaj na cijenu.
Izvor: cointelegraph
Je li cijena od 1M uopće moguća?
Pitanje o cijeni od milijun dolara po Bitcoinu više ne zvuči kao čista fantazija. I dalje je to ekstreman scenarij, ali postoji nekoliko realnih faktora koji idu u tom smjeru. Ne znači da će se dogoditi brzo, ali znači da tržište ima logiku iza te teze.
Ograničena ponuda
Bitcoin ima fiksnu ponudu od 21 milijun coina. To je hard limit koji se ne može promijeniti. Kako potražnja raste, a novi BTC ulazi sve sporije zbog halvinga, pritisak na cijenu je prirodan. Za razliku od fiat valuta, nema dodatnog printanja. Upravo zato mnogi Bitcoin gledaju kao digitalni store of value, slično zlatu.
Institucionalni kapital
Ulazak velikih financijskih institucija promijenio je strukturu tržišta. Bitcoin više nije samo retail priča. Kada fondovi, banke i asset manageri krenu alocirati kapital, potražnja raste brže nego što ponuda može pratiti. To smanjuje volatilnost dugoročno, ali i gura cijenu prema višim razinama.
Širenje adopcije
Trenutno oko 6,8 posto svjetske populacije posjeduje neku kriptovalutu. To je više od 560 milijuna ljudi, uz godišnji rast koji se procjenjuje na oko 34 posto. U kontekstu globalnog financijskog tržišta, to je još uvijek rana faza. Ako se adopcija nastavi ovim tempom, tržište ima puno prostora za rast.
Kombinacija ograničene ponude, jače institucionalne potražnje i rastuće adopcije ne garantira 1M, ali jasno pokazuje zašto ta ideja više nije potpuno nerealna.
Izvor: cointelegraph
Tko vjeruje da bi Bitcoin mogao dosegnuti 1M?
Ideja o Bitcoinu od milijun dolara ne dolazi samo s Twittera i foruma. Nju otvoreno zagovaraju ljudi koji godinama prate tržišta, kapital i monetarne trendove.
Cathie Wood jedna je od najglasnijih zagovornica Bitcoina među institucionalnim investitorima. Kroz svoju firmu ARK Invest iznijela je takozvani bull case scenarij prema kojem bi Bitcoin do 2030. mogao dosegnuti oko 1,5 milijuna dolara po coinu. Taj scenarij temelji se na snažnoj adopciji i većem udjelu Bitcoina u institucionalnim portfeljima.
Michael Saylor, osnivač i glavno lice Strategy, već godinama ima jasan stav. Po njemu, Bitcoin ide prema cijeni od 1 milijun dolara u trenutku kada Wall Street alocira oko 10 posto svojih rezervi u BTC. Saylor ne gleda Bitcoin kao trade, već kao dugoročnu monetarnu imovinu i temelj digitalnog kapitala.
Sličan pogled ima i Robert Kiyosaki. On već godinama upozorava na inflaciju i slabljenje fiat valuta. Bitcoin vidi kao zaštitu vrijednosti, uz zlato i srebro. Prema njegovim procjenama, cijena od 1M do 2030. nije nerealna ako se nastavi trend gubitka povjerenja u klasični monetarni sustav.
Zajedničko svim ovim stavovima nije kratkoročna špekulacija, već dugoročna promjena u načinu na koji kapital gleda na novac, vrijednost i zaštitu imovine.
Izvor: cointelegraph
Što je potrebno da Bitcoin dosegne 1M?
Cijena od milijun dolara po Bitcoinu ne dolazi sama od sebe. Da bi se to dogodilo, tržište mora proći kroz nekoliko velikih promjena. Većina njih već je započela, ali još nisu ni blizu završetka.
Znatno veći institucionalni kapital
Da bi Bitcoin vrijedio 1M po coinu, njegova ukupna market cap vrijednost morala bi prijeći 21 bilijun dolara. To bi značilo da nadmašuje zlato kao najveći store of value na svijetu.
Prema procjenama koje često ponavlja Michael Saylor, dovoljno je da Wall Street alocira oko 10 posto svojih rezervi u Bitcoin da se market cap približi razini od 20 bilijuna dolara. To bi cijenu dovelo vrlo blizu 1M.
Problem je što institucionalni kapital još uvijek čini manji dio tržišta. Manje od 5 posto Bitcoin ETF sredstava drže dugoročni institucionalni investitori. Većinu volumena i dalje nosi retail.
Globalna adopcija
Za Bitcoin od 1M potrebna je masovna adopcija. Procjene govore da bi između 20 i 40 posto svjetske populacije moralo koristiti ili držati Bitcoin. To je između 1,6 i 3,2 milijarde ljudi.
To nije samo pitanje cijene. Potrebna je bolja infrastruktura, jednostavniji walleti, više edukacije i jasnija pravila igre. Bez toga adopcija teško može ići dalje od entuzijasta i investitora.
Stabilna i jasna regulativa
Regulacija ima velik utjecaj na kapital. Kada pravila nisu jasna, veliki novac stoji sa strane. Tijekom 2025. napravljeni su važni koraci kroz zakone poput GENIUS Acta i Clarity Acta koji su donijeli konkretnije okvire za digitalnu imovinu.
Takvi potezi smanjuju rizik za institucije i otvaraju vrata dugoročnim ulaganjima. Bez regulatorne stabilnosti, priča o 1M ostaje teorija.
Tehnološki razvoj
Iako se Bitcoin sve više gleda kao store of value, tehnologija i dalje igra važnu ulogu. Rješenja poput Lightning Networka omogućuju brže i jeftinije transakcije, što je ključno za skaliranje.
Bez tehničkih poboljšanja, Bitcoin ostaje spor i skup za svakodnevnu upotrebu. Dugoročno, to ograničava adopciju i smanjuje šanse za ekstremne valuacije.
Sve zajedno pokazuje da 1M nije nemoguć, ali zahtijeva duboke promjene u kapitalu, ponašanju korisnika i globalnom financijskom sustavu.
Izvor: cointelegraph
Što će se dogoditi ako Bitcoin dosegne 1M?
Ako Bitcoin stvarno dođe do cijene od milijun dolara, posljedice će biti velike. Ne samo za tržište, nego i za odnose moći unutar financijskog sustava. Netko će ekstremno profitirati, a netko će ući prekasno.
Dobitnici: rani ulagači
U scenariju Bitcoina od 1M, vrijednost postojećih BTC holdinga eksplodira. Već danas se vidi koliko je raspodjela neravnomjerna.
Oko 900.000 wallet adresa drži barem 1 BTC, dok približno 4 posto svjetske populacije posjeduje neki iznos Bitcoina. Istovremeno, velik dio ukupne ponude nalazi se u rukama relativno malog broja pojedinaca i institucija.
Jedan od najvećih dobitnika bila bi firma Strategy. Ako Bitcoin dosegne 1M, njihovi trenutni BTC holdinzi vrijedili bi više od 600 milijardi dolara. To je razina na kojoj kompanija postaje financijski igrač globalnog značaja.
Rani retail ulagači također bi prošli ekstremno dobro. Ljudi koji su kupovali Bitcoin po cijenama od nekoliko centi ili par dolara gledali bi kako se njihovi coini pretvaraju u višemilijunsku imovinu. Takvi povrati praktički ne postoje u tradicionalnim tržištima.
Posebna priča je Satoshi Nakamoto. Procjenjuje se da drži oko 1,1 milijun BTC-a, što je oko 5,2 posto ukupne ponude. Na cijeni od 1M, ta imovina vrijedila bi oko 1,1 bilijun dolara. To bi Satoshija učinilo jednim od najbogatijih entiteta u povijesti, ako ne i najbogatijim.
Gubitnici: kasni ulagači
Kako se cijena približava 1M, razlika između ranih i kasnih ulagača postaje sve veća. Ulazak u tržište postaje skuplji, a potencijalni povrat manji. Za nove retail kupce risk naglo raste.
Ako dođe do jače korekcije ili pucanja balona nakon vrha, oni koji su kupovali po ekstremno visokim cijenama mogli bi pretrpjeti ozbiljne gubitke. Povijest Bitcoina pokazuje da veliki usponi često dolaze uz bolne padove.
Struktura rasta cijene podsjeća na piramidu. Rani sudionici profitiraju kako novi kapital ulazi po višim cijenama. Sustav funkcionira dok priljev svježeg novca traje. Kada se taj tok uspori ili stane, pritisak se okreće prema dolje.
Bitcoin nema cash flow, dividende niti realnu upotrebu kakvu imaju dionice ili nekretnine. Njegova vrijednost temelji se gotovo isključivo na ponudi i potražnji te tržišnom uvjerenju da će netko kasnije platiti više. U tom kontekstu, novi kupci direktno financiraju dobitke starih.
Potencijalni gubitnici mogu biti i države. U svijetu gdje Bitcoin ima dominantnu ulogu, fiat valute gube dio potražnje, a vlade dio monetarne kontrole. To otvara nova pitanja oko poreza, regulacije i fiskalne stabilnosti, na koja još nema jasnih odgovora.
Izvor: cointelegraph
Kvantni rizik: najveća prijetnja Bitcoinu?
Iako budućnost Bitcoina izgleda snažno, postoje i ozbiljni rizici koji se rijetko spominju izvan tehničkih krugova. Jedan od najvećih je razvoj kvantnih računala.
Kvantna računala potencijalno mogu razbiti kriptografiju na kojoj Bitcoin počiva. Ključni problem je Shorov algoritam koji omogućuje brzo razlaganje velikih brojeva i izračun diskretnih logaritama. To su operacije koje su za klasična računala praktički neizvedive, ali za kvantna bi mogle postati trivialne.
Bitcoin koristi elliptic curve cryptography, što ga čini posebno osjetljivim na ovakav tip napada. Procjenjuje se da je oko 4 milijuna BTC-a, otprilike 25 posto upotrebljive ponude, pohranjeno na adresama s već izloženim public keyevima. Upravo bi ti coini bili prvi na udaru.
Ekonomski efekt takvog napada bio bi ogroman. Ako bi kvantni napad pogodio široko prihvaćenu valutu s tržišnom kapitalizacijom od oko 1 bilijun dolara, posljedice bi mogle biti globalne. Masovni gubitak povjerenja mogao bi lako povući cijelo tržište u ozbiljnu krizu.
Dodatni problem je sama priroda Bitcoina. Ne postoji centralna institucija koja može brzo reagirati, pauzirati mrežu ili nametnuti sigurnosni update. Svaka promjena zahtijeva konsenzus, što povećava rizik kašnjenja i kaosa u kriznim situacijama.
Rješenja se razvijaju. Post-quantum kriptografija već je aktivno područje istraživanja, a National Institute of Standards and Technology radi na standardizaciji algoritama otpornih na kvantne napade. Cilj je zaštititi digitalnu infrastrukturu, uključujući kripto imovinu.
No implementacija takvih rješenja u Bitcoin mrežu bila bi iznimno zahtjevna. Procjene govore da bi prelazak na quantum resistant kriptografiju mogao zahtijevati koordinirani upgrade cijele mreže i potencijalno do 76 dana zastoja. U decentraliziranom sustavu to nije trivijalan zadatak.
Kvantna prijetnja je samo jedan od rizika, ali otvara važno pitanje. Čak i ako Bitcoin dosegne 1M, ostaje dilema koliko je dugoročno siguran kao globalni financijski temelj. To je pitanje na koje tržište još nema jasan odgovor.
