Saylorova Bitcoin strategija
Michael Saylor već godinama gura ideju da se korporativne rezerve mogu voditi drugačije. Umjesto gotovine i obveznica, fokus stavlja na Bitcoin.
Njegova tvrtka, ranije MicroStrategy a danas Strategy, počela je kupovati BTC u kolovozu 2020. Od tada kupnje nisu stale. Do rujna 2025. Strategy je skupio oko 640.000 BTC, što je vrijedilo više od 73 milijarde dolara po tadašnjim cijenama.
Prosječna kupovna cijena je u rasponu od nekoliko desetaka tisuća dolara. To znači da je firma trenutno u velikom nerealiziranom plusu. Saylor to ne skriva i otvoreno govori da Bitcoin vidi kao dugoročnu rezervu, a ne kratkoročnu okladu.
Za njega je Bitcoin zaštita od inflacije i imovina koju nitko ne može razvodniti. Vjeruje da će institucionalni kapital tek početi ozbiljno ulaziti u crypto i da Strategy time zauzima poziciju prije ostatka tržišta.
Saylorova teza je jasna. Ako Wall Street prebaci samo 10 posto imovine u Bitcoin, cijena bi po njemu mogla ići prema milijun dolara po coinu.
Zanimljiv detalj je da je prva kupnja Bitcoina iz korporativne blagajne napravljena u kolovozu 2020. Tada je uloženo 250 milijuna dolara u BTC, što je u tom trenutku bio potez bez presedana za javnu kompaniju.
Izvor: cointelegraph
Bitcoin kao optimalna rezervna valuta
Saylorova strategija je jednostavna i dosljedna. Kupuj Bitcoin, drži ga dugoročno i ugradi ga u samu strukturu kompanije. Nema brzih izlaza ni pokušaja tempiranja tržišta.
Od 2020. Strategy koristi višak gotovine, zaduživanje i izdavanje dionica kako bi stalno povećavao BTC poziciju. Sve se svodi na jedan cilj. Akumulacija coina kroz vrijeme.
Danas firma drži oko 640.000 BTC, što je blizu 3 posto ukupne ponude Bitcoina. Prosječna cijena kupnje je oko 74.000 dolara po coinu. Do te količine došli su kombinacijom konvertibilnih obveznica s niskom kamatom, povlaštenih dionica i prodaje dionica direktno na tržištu, uz kontrolu razrjeđenja postojećih dioničara.
Volatilnost se ne tretira kao problem. Padovi cijene su prilika za kupnju. Strategija je kupovati u slabosti, držati kroz nestabilna razdoblja i osloniti se na ograničenu ponudu Bitcoina na duži rok.
Takav pristup proizlazi iz Saylorovog pogleda na novac. Gotovina po njemu gubi vrijednost iz godine u godinu zbog inflacije. Bitcoin ima fiksnu ponudu od 21 milijun coina, definiranu kodom i halving ciklusima koji dodatno smanjuju novu emisiju.
Za razliku od zlata, Bitcoin se ne mora fizički skladištiti, prevoziti niti provjeravati. Digitalan je, globalan i osiguran decentraliziranom mrežom, što ga čini otpornijim na politički i regulatorni pritisak.
Saylor ga vidi i kao alat za diversifikaciju. Korelacija s dionicama i obveznicama je slabija nego prije, što Bitcoinu daje hedge karakter u okruženjima visoke inflacije i agresivne monetarne politike.
Zbog svega toga, za njega je Bitcoin optimalna rezervna imovina. Ograničen, prenosiv, otporan i prilagođen svijetu koji dolazi.
Zanimljiv podatak je da je do sredine 2025. iskopano gotovo 95 posto svih Bitcoina. Ostalo je nešto više od milijun coina do maksimalne ponude.
Izvor: cointelegraph
Put do cijene od 1M dolara
Najkontroverznija Saylorova tvrdnja je da Bitcoin dugoročno može doći do cijene od milijun dolara po coinu. Njegov argument nije emotivan nego matematički.
Polazi od institucionalnog kapitala. Mirovinski fondovi, osiguravatelji, investicijski fondovi i asset manageri zajedno kontroliraju više od 100 bilijuna dolara. Ako samo 10 posto tog novca uđe u Bitcoin, govorimo o oko 10 do 12 bilijuna dolara potražnje.
Kad se taj iznos raspodijeli na maksimalnih 21 milijun coina, dolazi se do cijene blizu 475.000 dolara po BTC. No Saylor tvrdi da je stvarna ponuda znatno manja.
Procjenjuje se da je između 2,3 i 3,7 milijuna Bitcoina trajno izgubljeno. Uz to, veliki dio ponude drže dugoročni holderi. Coini koji se nisu pomaknuli sedam ili više godina, zajedno s korporativnim rezervama, čine oko četvrtinu ukupne ponude.
Više od 70 posto Bitcoina danas se smatra nelikvidnim. Drže ga subjekti koji rijetko prodaju i ne reagiraju na kratkoročne pomake cijene. To znači da je na tržištu dostupna samo manja količina coina.
Ako se računica napravi s realnom likvidnom ponudom od oko 16 do 18 milijuna BTC, ista institucionalna alokacija gura cijenu u raspon od 550.000 do 750.000 dolara po coinu.
Dodaj tome rast ukupne imovine institucija kroz vrijeme ili alokacije veće od 10 posto i granica od milijun dolara više ne izgleda nedostižno.
Saylor ipak naglašava da se to neće dogoditi brzo. Regulatorna odobrenja, interni risk odbori i ograničenja likvidnosti znače da bi ulazak institucionalnog kapitala bio postupan, a ne nagao.
Zanimljiv detalj je jedan od najvećih poznatih slučajeva izgubljenog Bitcoina. Oko 8.000 BTC završilo je na odlagalištu otpada u Newportu u Walesu, nakon što je tvrdi disk s privatnim ključem slučajno bačen.
Izvor: cointelegraph
Kako Strategy financira kupnje Bitcoina?
Strategy ne financira kupnje Bitcoina iz operativnog poslovanja. Umjesto toga koristi financijske instrumente koje klasične javne kompanije rijetko vežu uz kupnju coina. Fokus je na zaduživanju i kapitalu koji se može pretvoriti u dionice.
Konvertibilne obveznice
Glavni alat su konvertibilne senior obveznice. To je dug koji se pod određenim uvjetima može pretvoriti u vlasnički udio. Kamatne stope su često vrlo niske ili čak nula, što znači da firma nema veliki trošak gotovine.
Sredinom 2024. Strategy je kroz takvu ponudu prikupio oko 800 milijuna dolara, neto oko 786 milijuna, uz konverzijsku premiju od 35 posto. Tim novcem kupljeno je 11.931 BTC po prosječnoj cijeni od oko 65.900 dolara. Ubrzo nakon toga uslijedio je još jedan deal vrijedan oko 600 milijuna dolara.
Ovakva struktura omogućuje da se kapital osigura odmah, dok se potencijalno razrjeđenje dioničara odgađa do trenutka konverzije. To Strategyju daje dodatnu fleksibilnost.
Povlaštene dionice i posebne ponude
Uz dug, Strategy izdaje i povlaštene dionice. One obično nude veći prinos investitorima i imaju manje stroge uvjete od klasičnog duga.
Primjer je izdanje povlaštenih dionica Stretch, oznake STRC, s varijabilnom dividendom koja kreće oko 9 posto godišnje. U samoj ponudi jasno je navedeno da se sredstva koriste za kupnju Bitcoina.
U srpnju 2025. planirana Stretch ponuda povećana je s 500 milijuna na čak 2 milijarde dolara, što pokazuje snažan interes investitora. Dio internih ljudi sudjelovao je i u izdanju s prinosom od 11,75 posto, što dodatno potvrđuje potražnju za ovakvim izloženostima.
Što će biti sljedeće?
Rast Strategyja u najvećeg korporativnog holdera Bitcoina ima i svoju cijenu. Tvrtka danas funkcionira gotovo kao leveraged Bitcoin fond. Cijena dionice snažno prati kretanje BTC cijene, gore i dolje.
Kako se nove kupnje financiraju kroz izdavanje dionica, konvertibilni dug i povlaštene papire, postojeći dioničari nose rizik razrjeđenja. To je dio strategije i nije bez posljedica.
Analitičari najčešće ističu nekoliko rizika. Regulativa je jedan od njih. Promjene poreznih ili računovodstvenih pravila mogle bi zakomplicirati držanje Bitcoina u bilanci. Tu je i oportunitetni trošak jer su milijarde dolara vezane uz jedan izrazito volatilni asset. Treći faktor je neizvjesnost institucionalne potražnje jer teza o milijun dolara po coinu ovisi o tome hoće li Wall Street stvarno alocirati oko 10 posto imovine u BTC.
Unatoč tome, utjecaj Strategyja je teško ignorirati. Kompanija je pomogla normalizirati Bitcoin na korporativnim bilancama i ubrzala razvoj custody servisa, ETF proizvoda i institucionalnog OTC tržišta.
Gledajući unaprijed, nekoliko stvari je ključno. Kako će izgledati buduća prikupljanja kapitala i struktura financiranja. Hoće li regulatorna pravila oko računovodstva i oporezivanja Bitcoina postati jasnija. I najvažnije, hoće li veliki asset manageri početi prebacivati stvarni dio imovine pod upravljanjem u Bitcoin.
Ako se ti trendovi ostvare, Saylorova oklada mogla bi trajno promijeniti način na koji kompanije gledaju na rezerve i učvrstiti Bitcoin kao ozbiljnu komponentu globalnog financijskog sustava.
